Industrijski puls #2 ovoga puta najviše se vrti oko jedne teme: cijene budućeg gaminga. Dok se trenutačna generacija još uvijek pokušava stabilizirati kroz skuplji hardver, skuplje pretplate i sve opreznije izdavačke planove, već se sve glasnije govori o tome koliko bi iduća generacija konzola mogla koštati. PlayStation 6 još nije službeno predstavljen, ali industrijska rasprava oko njega već sada pokazuje koliko su se promijenila pravila poslovanja.
Sony je tijekom nedavne Q&A sesije za Game & Network Services segment poručio kako ne namjerava prodavati hardver uz značajne gubitke. Iz kompanije navode da nije realno očekivati da Sony sam apsorbira sva poskupljenja komponenti, pogotovo nakon što su već provedena određena povećanja cijena izvan Japana. To ne znači da je cijena PlayStationa 6 potvrđena, ali jasno pokazuje da se Sony sve manje oslanja na stari model agresivnog subvencioniranja konzola.
Dio industrijskih analitičara i insajderskih izvora već sada spominje vrlo visoke troškove proizvodnje iduće PlayStation konzole. Navodno se samo osnovni trošak materijala za PlayStation 6 penje do oko 960 dolara, dok je nekoliko mjeseci ranije spominjana brojka od 760 dolara. Takve procjene zasad treba tretirati kao neslužbene, ali se dobro uklapaju u širu priču o rastu cijena memorije, SSD-ova, proizvodnje i logistike.
Ako bi se takvi troškovi pokazali točnima, Sony bi se našao pred vrlo neugodnom računicom. Konzola od 999 dolara možda bi psihološki još uvijek izgledala kao pokušaj zadržavanja cijene ispod četveroznamenkaste granice, ali bi u praksi i dalje mogla značiti velik gubitak po prodanom primjerku. Upravo zato se sve češće govori da iduća generacija možda neće biti samo tehnološki skok, nego i tržišni rez između masovnog konzolaškog hardvera i sve skupljeg premium gaminga.
Drugi važan industrijski signal dolazi iz Japana. Koei Tecmo navodno radi na potpuno novom akcijskom IP-u pod kodnim imenom Fuji, a projekt je vezan uz japanski program IP360, kojim Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije Japana želi poticati razvoj novih globalno konkurentnih intelektualnih vlasništava. Prema opisu projekta, Koei Tecmo želi iskoristiti svoje iskustvo u akcijskim igrama i istočnoazijskoj estetici, ali i postaviti temelj za širenje brenda izvan same igre, potencijalno prema animeu, mangi i drugim medijima.
Ovo je posebno zanimljivo jer pokazuje kako japanska industrija sve jasnije promatra videoigre kao strateški kulturni izvoz. Koei Tecmo već ima snažan pedigre kroz Ninja Gaiden, Nioh, Dynasty Warriors, Wo Long: Fallen Dynasty i Rise of the Ronin, ali projekt Fuji mogao bi biti pokušaj stvaranja novog velikog brenda umjesto oslanjanja samo na postojeće serijale. U vremenu kada veliki izdavači sve opreznije ulažu u nove IP-je, državna potpora mogla bi postati važan alat za smanjenje rizika.
Promjena se dogodila i u Poljskoj. CD Projekt je nakon 32 godine postojanja izglasao promjenu imena tvrtke u CD Projekt Red, čime se korporativni identitet usklađuje s imenom razvojnog studija koji stoji iza serijala The Witcher i Cyberpunk. Cilj promjene je konzistentnije globalno komuniciranje brenda, pogotovo nakon što se tvrtka sve jasnije fokusira na razvoj vlastitih igara.
Iako ova promjena na prvu djeluje više formalno nego dramatično, ona zapravo dobro sažima širi smjer kompanije. CD Projekt je godinama bio širi poslovni okvir, dok je CD Projekt Red bio ime koje su igrači najviše povezivali s velikim RPG naslovima. Nakon odvajanja GOG-a i sve jačeg fokusa na vlastite igre, ime CD Projekt Red postaje logičniji javni identitet za tvrtku koja želi da je tržište prepoznaje prvenstveno po razvoju velikih premium projekata.
