Hrvatska videoigra Dark Queen of Samobor stigla je na Kickstarter, a u isto je vrijeme lansiran i demo igre koji prvim igračima otkriva više o nevjerojatnom 2.5D akcijsko-avanturističkom svijetu inspiriranim knjigama Augusta Šenoe i mitovima o Barbari Celjskoj.
Cilj je postavljen na 10.000 dolara, koliko je osječkom Downtown Game Studiju potrebno da finišira zadnje detalje i pripremi sve za službeno lansiranje, koje je predviđeno u prvom kvartalu 2027. godine.
“Demo uključuje jedan chapter igre koji traje oko pola sata. U njemu će igrači već dobiti dojam što ih sve čeka, od hack and slash gameplaya do kinematografskih doživljaja. Jedva čekamo čuti reakcije, jer smo stvarno nabrijani da Dark Queen of Samobor što prije ugleda svjetlo dana”, ispričao nam je Josip Vincetić, producent i glavni operativac Downtown Game Studia.
Nestrpljivih igrača ima već podosta, točnije njih više od 15.000 koliko ih je Dark Queen of Samobor stavilo na wishlistu na Steamu, a među njima je i autor ovih redaka.
Čemu hype, pitate se? Kao prvo, igra je u svakom pogledu “domaća”. Idejni kreatori su osječka braća Josip i Mato Vincetić, a uz njih na igri rade programer Aleksandar Baranji te dizajner zvuka Matija Marković. Igra je sufinancirana sredstvima HAVC-a, a glas je Crnoj kraljici u igri posudila hrvatska glumica Sandra Lončarić, nacionalna prvakinja Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, dok će originalni soundtrack skladati nagrađivani domaći kompozitor filmske glazbe, Dalibor Grubačević. Nije na odmet spomenuti i da je prijatelj Downtown Game Studija Daniel Rafaelić, hrvatski povjesničar filma koji ih je upravo i usmjerio prema Šenoi i Barbari Celjskoj, hrvatsko-ugarskoj vladarici koja je u povijesti ostala zapamćena kao Crna kraljica. Broj legendi koji se vežu uz nju je nevjerojatan, a svaka je mističnija od druge. Jedna od najpoznatijih jest da je sebe i zagrebačku utvrdu Medvedgrad, kojom je upravljao njezin brat Fridrik, dala vragu kako bi spasila svoje blago od turskih napada. I da zbog toga ni u smrti nije našla mir, već se pretvorila u zmijsku kraljicu koja i danas čuva silno bogatstvo u tunelima između Medvedgrada i crkve sv. Marka na Gornjem gradu. Miriši na pravu podlogu za videoigru, zar ne?
E pa radnja ove igre je smještena u vrijeme nakon križarskih ratova, a igrač kontrolira viteza koji se nakon pohoda vraća svojoj kući i djevojci. No, kad se vrati, ubrzo dozna da ju je zla kraljica otela i zatočila u dvorcu u Samoboru. Kako bi je spasio, vitez se mora boriti s gavranima, zmijama, kosturima te raznim drugim bićima koji svoje korijene vuku iz slavenske mitologije i domaćeg folklora, ali i rješavati razne puzzle kako bi napredovao dalje u priči. Sami art je pritom nadasve impresivan te snažno podsjeća na Disney crtane filmove, samo s malo (puno) mračnijom notom.
I dok lik u igri ima svoj “hero’s journey”, isti već godinama prolazi i sama igra. Kao što smo rekli, idejni kreatori su braća Vincetić – Mato, građevinar po struci, te Josip koji je diplomirao filozofiju i engleski. Njih dvojica su odrasli na PlayStation jedinici i naslovima kao što su “Crash Bandicoot", "Spyro" i "Tomb Raider" te "Metal Gear Solid". Upravo su ih te formativne godine zacementirale za svijet videoigara koji je nakon toga postao dio njihova života. Isprva samo kao hobi, sve dok nisu odlučili stati “iza volana”
“Prije pet godina smo oboje dali otkaz i krenuli razvijati mobilne igre za velike izdavače. To su bile hypercasual, ultra jednostavne igre i napravili bismo po dvije mjesečno. To je u svakom smislu bilo štancanje, ali, hej, radili smo videoigre”, prisjeća se Josip.
Mato je bio zadužen za art, Josip za priču, a programerski dio je odrađivao Aleksandar iz Kikinde u Srbiji. Njih troje su razvili niz igara, no cijelo vrijeme je u njima tinjala želja za vlastitim naslovom, kojim bi uistinu ostavili trag u povijesti gaming industrije.
Znali su da žele atmosferični sidescroller s elementima odgonetanja, baš kao što je "Inside", igra koja je svu trojicu oduševila. I znali su da žele da ima veze s hrvatskim folklorom. Isprva su imali ideju da igra bude vezana uz Ivanu Brlić Mažuranić, no na kraju su na Rafaelićev prijedlog otišli s Barbarom Celjskom. Prijavili su Dark Queen of Samobor na natječaj HAVC-a i – nisu prošli.
Unatoč odbijenici, nisu odustali od svoje ideje. Nastavili su “grindati” mobilne igre te su Dark Queen of Samobor ponovno prijavili 2024. na natječaj HAVC-a. Te su godine uspjeli dobiti sredstva, nakon čega su pogasili sve druge projekte te su sve svoje resurse i vrijeme usmjerili u vlastitu igru.
“Ući u gaming svijet je jako lako – potrebni su samo laptop i 100 dolara za račun na Steamu. Ono što je teško jest ostati njemu. Moraš skupiti sredstva za normalni rad, raditi na marketingu igre i nositi se s poteškoćama razvoja, hrvajući se stalno s rokovima. No, svejedno je osjećaj odličan jer radimo nešto što želimo i volimo. Svatko od nas može u bilo kojem trenutku dignuti ruke i pronaći posao, no svi mi želimo biti ovdje i raditi na našoj igri. Koliko god da nas umara, toliko nas i ona hrani”, iskreno će Josip.
Da nemaju namjeru izaći iz gaming svijeta potvrđuje i činjenica da već rade na novom naslovu za koji su dobili sredstva za pretprodukciju od HAVC-a, a radi se o igri koja će biti inspirirana aktualnim geopolitičkim događanjima u svijetu. No, to je priča za neki drugi puta. Sada iščekujemo dolazak samoborske crne kraljice koja će iduće godine zasigurno osvijetliti obraz hrvatske industrije videoigara u globalnoj gaming zajednici.
Dark Queen of Samobor možete podržati na Kickstarteru, a i staviti na svoju wishlistu na Steamu.
