Zašto su PC komponente toliko poskupjele? AI je glavni krivac, američke carine tek dio priče

Ako ste tijekom ljeta 2025. odgodili nadogradnju računala očekujući još jeftiniji RAM ili SSD, današnje cijene vjerojatno izgledaju nestvarno. U Njemačkoj, koja je zbog veličine tržišta i transparentnih usporednika cijena dobar orijentir i za Hrvatsku, komplet od 32 GB DDR4 memorije tada se mogao pronaći za oko 60 eura. Godinu poslije usporedivi kompleti kreću se oko 190 eura ili više.

Kvalitetan 32 GB DDR5-6000 komplet porastao je s približno 90 na najmanje 350 eura, dok pojedini agregati maloprodajnih cijena pokazuju razinu oko 4,5 puta višu nego prethodnog ljeta. Dvoterabajtni NVMe SSD-ovi, koji su stajali približno 115 eura, danas su bliže rasponu od 220 do 230 eura.

To nisu male sezonske oscilacije. Riječ je o pravom šoku ponude i potražnje na tržištu memorijskih čipova. Ipak, tvrdnja da je „sve poskupjelo zbog umjetne inteligencije” previše je pojednostavljena.

AI jest najvažniji pokretač, ali konačna cijena nastaje kombinacijom ograničenih proizvodnih kapaciteta, preraspodjele tvornica prema profitabilnijim serverskim proizvodima, opreznog povećavanja ponude, tečaja, poreza, marži i – u određenoj mjeri – trgovinskih carina.

Indeks maloprodajnih cijena pokazuje koliko je memorijski šok veći od rasta cijena GPU-a. Razdoblje usporedbe ovisi o kategoriji jer aktualne grafičke kartice nisu bile jednako dostupne u lipnju 2025. Izvori: PC Games Hardware, 3DCenter, Geizhals i TrendForce. Grafika: Virus.hr.

Što znači „prije AI booma”?

Za poštenu usporedbu treba odabrati poštenu početnu točku. Uspoređivati današnje cijene s 2022. godinom bilo bi varljivo: tržište je tada još bilo obilježeno pandemijskim poremećajima, manjkom čipova i kriptovalutnim rudarenjem.

Zato kao osnovicu koristimo ljeto 2025., neposredno prije akutnog vala poskupljenja memorije koji je AI infrastrukturu pretvorio iz važnog u dominantan tržišni faktor.

To ne znači da AI prije toga nije postojao. Znači da se od druge polovice 2025. ubrzalo naručivanje HBM memorije, serverskog DRAM-a i enterprise SSD-ova, a proizvođači su sve veći dio ograničenih kapaciteta počeli usmjeravati prema proizvodima s većom zaradom.

Napomena: riječ je o reprezentativnim najnižim cijenama na velikom njemačkom odnosno EU tržištu, a ne o službenim preporučenim cijenama. Različiti modeli, latencije, hladnjaci, kontroleri, prodavači i dan mjerenja mogu promijeniti pojedinačan iznos. GPU osnovica je kraj 2025. jer se radi o aktualnoj generaciji kartica.

AI podatkovni centri ne kupuju vaš RAM – ali koriste iste tvornice

Najvažnija stvar koju treba razumjeti jest da AI podatkovni centar ne odlazi u trgovinu po klasičan DDR5 komplet za stolno računalo. Problem je dublje u lancu opskrbe: HBM za AI akceleratore, serverski DRAM, GDDR memorija za grafičke čipove i obični PC RAM dijele dio proizvodne infrastrukture, opreme, stručnjaka, materijala i investicijskog budžeta.

Kada je potražnja za AI proizvodom visoka, a njegova marža bolja, proizvođaču se isplati prednost dati HBM-u i serverskim komponentama. Posljedica nije nužno fizičko gašenje svake linije za potrošački RAM, nego manje raspoložive proizvodnje i slabiji motiv za agresivno rušenje potrošačkih cijena.

TrendForce je za prvo tromjesečje 2026. procijenio rast ugovornih cijena konvencionalnog DRAM-a od čak 90 do 95 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, uz rast NAND Flasha od 55 do 60 posto. Za drugo tromjesečje procjene su iznosile dodatnih 58 do 63 posto za DRAM te 70 do 75 posto za NAND.

Važno je naglasiti da se ti kvartalni postoci ne smiju jednostavno zbrajati s rastom maloprodajnih cijena. Ugovorne cijene čipova i krajnja cijena proizvoda nemaju istu osnovicu niti se promjene u trgovinama pojavljuju istoga dana. Ipak, razmjer jasno pokazuje gdje je nastao problem.

TrendForce upravo preusmjeravanje kapaciteta prema HBM-u i serverskom DRAM-u navodi kao razlog snažnog rasta. U prognozi za drugo tromjesečje upozorava i da je proizvodnja NAND-a sve više usmjerena prema enterprise SSD-ovima.

SK hynix u vlastitim je rezultatima za prvo tromjesečje potvrdio da su HBM, serverski DRAM velikog kapaciteta i enterprise SSD-ovi bili glavni motori rekordnog poslovanja te da potražnja kupaca nadmašuje raspoloživu ponudu.

Reprezentativne EU maloprodajne cijene usporedivih kapaciteta u lipnju 2025. i srpnju 2026. Cijene uključuju njemački PDV. Izvori: PC Games Hardware, 3DCenter i Geizhals. Grafika: Virus.hr.

Zašto proizvođači jednostavno ne naprave više čipova?

Tvornica memorije ne može se proširiti poput skladišta. Nova proizvodna postrojenja traže milijarde dolara, složenu litografsku opremu, kvalificirane radnike i godine pripreme. Čak ni unutar postojeće tvornice prelazak na drugi tip memorije nije trenutačan ni besplatan.

Proizvođači pritom pamte ranije cikluse. Memorijska industrija poznata je po razdobljima pretjerane proizvodnje, gomilanja zaliha i naglog pada cijena. Zbog toga Samsung, SK hynix i Micron kapacitete povećavaju opreznije nego što bi kupci željeli.

Sada mogu prodati velik dio buduće AI proizvodnje unaprijed i pod boljim uvjetima, pa nemaju snažan poslovni razlog brzo stvoriti višak jeftinog potrošačkog DRAM-a.

Koliko se prioritet tržišta promijenio najbolje pokazuje Micronova odluka iz prosinca 2025. da napusti potrošačko poslovanje pod brendom Crucial. Kompanija je izričito navela rast potražnje iz AI podatkovnih centara i potrebu da opslužuje veće strateške kupce.

Isporuke Crucialovih potrošačkih proizvoda završile su u veljači 2026. To nije jedini uzrok nestašice, ali je gotovo školski primjer premještanja fokusa s kupca koji gradi kućno računalo na velike infrastrukturne naručitelje.

DDR4 paradoks: starija tehnologija više nije automatski jeftinija

Kupci su navikli da stari standard s vremenom postaje jeftin. Kod DDR4 memorije dogodilo se suprotno.

Kako se industrija priprema za novije i profitabilnije proizvode, smanjivanje proizvodnje starijih čipova može biti brže od pada potražnje. Milijuni postojećih AM4 i Intelovih DDR4 računala i dalje trebaju zamjenske ili dodatne module, pa manja ponuda podiže cijenu tehnologije koja je tehnički zastarjelija.

Zbog toga je danas pogrešno automatski pretpostaviti da će „budget DDR4 konfiguracija” biti povoljnija. U određenim kombinacijama rabljena platforma ima smisla, ali novi DDR4 RAM može poništiti velik dio uštede.

AMD-ovo ponovno nuđenje procesora za starije AM4 sustave pokazuje da tržište i dalje traži načine kako izbjeći skupu potpunu migraciju na noviju platformu.

Grafičke kartice jesu skuplje, ali to nije ista kriza

GPU tržište također osjeća AI bum. Napredni proizvodni procesi, napredno pakiranje i dio memorijskog lanca traženi su i za podatkovne centre i za potrošačke grafičke kartice. Nvidia uz to ostvaruje znatno veću vrijednost prodajom podatkovnog AI akceleratora nego čipa za gaming karticu.

Ipak, stvarni maloprodajni podaci ne pokazuju četverostruki skok poput DDR5 memorije.

Od najnižih cijena krajem 2025. do sredine 2026. popularni modeli uglavnom su poskupjeli jednoznamenkasto do tridesetak posto. Među reprezentativnim primjerima GeForce RTX 5070 Ti i RTX 5060 Ti 16 GB porasle su oko 30 posto, RTX 5080 približno četvrtinu, dok su Radeon RX 9070 i RX 9070 XT bile bliže rastu od osam posto.

To je neugodno, ali je red veličine potpuno drugačiji od memorijskog šoka.

Rast najnižih cijena usporedivih modela od kraja 2025. do sredine 2026. Plavo označava Nvidiju, zeleno AMD. Izvori: PC Games Hardware i Geizhals. Grafika: Virus.hr.

Procesori su koristan protuprimjer. Ryzen 7 9800X3D na njemačkom je tržištu sredinom 2025. nakratko bio oko 385 eura, a u srpnju 2026. i dalje se može pronaći u približno istom rasponu.

Pojedini CPU modeli jesu poskupjeli ili pojeftinili ovisno o zalihama i novoj generaciji, ali ne postoji dokaz da je cijeli PC hardver poskupio istim intenzitetom.

Koliko na sve utječu američke carine?

Kratak odgovor za kupca u Hrvatskoj glasi: manje nego što sugeriraju dramatični naslovi, barem zasad.

Američka carina naplaćuje se pri uvozu u Sjedinjene Države. Hrvatski ili njemački kupac ne plaća je izravno jer roba ulazi na tržište Europske unije prema europskim carinskim pravilima.

Američka trgovinska politika ipak može neizravno utjecati na Europu kroz promjene globalnih cjenika, preusmjeravanje zaliha, ranije stvaranje zaliha u SAD-u, drukčiju raspodjelu proizvodnje i dodatne troškove prilagodbe dobavnog lanca.

Od 24. srpnja 2026. najnovija američka mjera USTR-a predviđa da obuhvaćeni proizvodi iz Europske unije i Tajvana, ako su prije bili ispod te razine, zajedno s redovnom carinom dosegnu ukupno 10 posto, uz propisana izuzeća.

Budući da je mjera stupila na snagu tek 24. srpnja, ne može objasniti rast europskih cijena RAM-a i SSD-ova koji je počeo mjesecima ranije.

Ranija američka mjera prema članku 232 uvela je carinu od 25 posto na usko definiranu skupinu naprednih računalnih čipova.

Međutim, ista odluka sadrži izuzeća za određene namjene, uključujući američke podatkovne centre i potrošačke primjene izvan podatkovnih centara. Zbog toga nije ispravno automatski tvrditi da svaka gaming grafička kartica u SAD-u nosi dodatnih 25 posto.

Kvartalni rast ugovornih cijena memorije višestruko je veći od aktualnih američkih tarifnih stopa. Stope imaju različite obračunske osnovice i nisu aditivne; graf uspoređuje red veličine, ne izračun konačne maloprodajne cijene. Potrošačke namjene izuzete su iz prikazane mjere Section 232. Izvori: TrendForce, Bijela kuća i USTR. Grafika: Virus.hr.

Za europsko tržište ne postoji javno mjerljiv jedinstveni postotak „američkog tarifnog dodatka”. Razumna scenarijska procjena, a ne službeni podatak, bila bi neizravan učinak od približno nula do tri posto na RAM, nula do četiri posto na SSD, dva do osam posto na GPU i jedan do četiri posto na cijelo računalo.

Stvarni rezultat može biti i izvan tih raspona, ovisno o proizvođaču, tečaju i raspodjeli zaliha.

Bitna je usporedba redova veličine. Carina od 10 ili čak 25 posto ne može sama objasniti rast RAM-a od 200 do 350 posto. Ni vrijeme se ne podudara: memorija je snažno poskupjela prije najnovije američke mjere.

Carine su zato sekundarni pritisak i rizik za buduće cijene, a ne glavni uzrok aktualne europske krize.

Zašto je u Hrvatskoj često još skuplje?

Hrvatske cijene dodatno oblikuju PDV od 25 posto, manje tržište, uži izbor trgovaca, sporiji obrt zaliha i distribucijski troškovi.

Njemački PDV iznosi 19 posto, pa bi identičan proizvod s istom neto cijenom samo zbog poreza u Hrvatskoj imao oko pet posto višu konačnu cijenu. Razlika veća od toga može dolaziti iz nabavne cijene, marže, količinskog rabata i starosti zalihe.

To ipak ponovno nije objašnjenje za višestruko poskupljenje memorije. PDV se nije iznenada utrostručio.

Lokalni čimbenici određuju koliko će hrvatska cijena odstupati od velike EU trgovine, dok se glavni šok dogodio ranije, na globalnoj razini čipova i ugovornih cijena.

Kada bi cijene mogle pasti?

Brz povratak na cijene iz ljeta 2025. zasad ne izgleda vjerojatno. TrendForce za treće tromjesečje 2026. i dalje očekuje rast konvencionalnog DRAM-a od 13 do 18 posto i NAND-a od 10 do 15 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Tempo rasta usporava, ali cijene još ne padaju.

Za NAND postoji nešto bolja dugoročna vijest. U srpanjskoj analizi TrendForce procjenjuje da je tržište 2026. u manjku od četiri do pet posto te da bi se napetost ponude mogla početi smanjivati u drugoj polovici 2027.

Serverski sustavi već čine više od 40 posto potražnje za NAND-om, što objašnjava zašto potrošački SSD-ovi više nisu jedini važan volumen.

Za DRAM je izgled oprezniji. Nova proizvodnja stiže sporo, a HBM i serverska memorija ostaju prioritet. Čak i ako ugovorne cijene prestanu rasti, treba vremena da jeftiniji čipovi prođu kroz proizvođače modula, distributere i maloprodajne zalihe.

Od normalnih maloprodajnih cijena u lipnju 2025. do rekordnog rasta ugovornih cijena početkom 2026. Najnovije američke carine stižu tek nakon glavnine poskupljenja. Izvori: TrendForce, Micron, SK hynix, PC Games Hardware i USTR. Grafika: Virus.hr.

Što sada ima smisla kupiti?

Ako računalo i dalje zadovoljava vaše potrebe, nadogradnju RAM-a i SSD-a ne treba raditi iz panike. Najskuplja odluka može biti kupnja kapaciteta koji vam ne treba samo zato što očekujete još veći rast.

Prvo provjerite stvarnu potrošnju memorije i prostora, podržane module te slobodne utore.

Kod novog računala cijenu treba gledati kao cjelinu. Jeftiniji procesor ili matična ploča mogu osloboditi budžet za preskupu memoriju. Za gaming je često razumnije zadržati postojeći SSD i RAM ako su kompatibilni, a veći dio proračuna usmjeriti na grafičku karticu.

Rabljeni DDR4 komplet može biti racionalniji od novoga, pod uvjetom da ga je moguće testirati i da prodavač daje jasne podatke o modelu.

GPU kupnju treba procjenjivati po konkretnom modelu, ne po općem narativu. AMD-ovi modeli u promatranom razdoblju uglavnom su imali blaži rast od pojedinih Nvidijinih kartica, ali presudni su cijena u trenutku kupnje, potrošnja, ray tracing, softverske mogućnosti i količina VRAM-a.

Kod procesora još postoje dobre ponude jer njihov cjenovni ciklus nije jednak memorijskom.

Zaključak: cijene jesu porasle, ali nisu svi krivci jednaki

PC komponente zaista su poskupjele, no naslov „AI i carine podigli su sve cijene” skriva najvažnije razlike.

Najveći problem je memorija. Eksplozija ulaganja u AI podatkovne centre podigla je potražnju za HBM-om, serverskim DRAM-om i enterprise SSD-ovima, a proizvođači su prema tim proizvodima premjestili ograničene kapacitete. Potrošački RAM i SSD-ovi zato su ostali s manjom ponudom i znatno višim cijenama.

Grafičke kartice osjećaju isti ekosustav ograničenja, ali su u usporedivom razdoblju poskupjele daleko manje. Procesori pokazuju da se ne radi o univerzalnom rastu svih komponenti.

Američke carine mogu dodati pritisak, osobito kroz globalne cjenike i raspodjelu zaliha, ali ne naplaćuju se izravno hrvatskom kupcu i ne mogu objasniti ni veličinu ni vrijeme europskog memorijskog šoka.

Najpošteniji sažetak glasi: AI je glavni strukturni uzrok, disciplinirana i koncentrirana ponuda memorije pojačala je udar, a tarife su zasad sporedan – premda vrijedan praćenja – faktor.