Nakon višemjesečne kampanje i pritiska igračke zajednice, stigao je odgovor koji su mnogi očekivali, ali kojem se nisu nadali.
Europska komisija službeno je objavila da trenutačno ne planira predložiti zakon kojim bi izdavači bili obvezni održavati videoigre igrivima nakon što prestanu pružati službenu podršku ili ugase servere. Time je inicijativa Stop Killing Games doživjela prvi ozbiljniji institucionalni udarac.
Prema priopćenju Komisije, takav zakon trenutno nije moguće predložiti, dijelom zbog postojećih prava intelektualnog vlasništva koja štite izdavače i vlasnike igara. Drugim riječima, Bruxelles smatra da ne može jednostavno prisiliti kompanije da nastave održavati ili otvarati svoje proizvode nakon završetka komercijalnog životnog ciklusa. Ipak, Komisija nije potpuno ignorirala problem. Umjesto zakonodavnih mjera, najavila je dva koraka. Prvi uključuje razgovore s predstavnicima gaming industrije i organizacijama za zaštitu potrošača kako bi se izradio svojevrsni kodeks ponašanja vezan uz "kraj životnog vijeka" videoigara. Drugi je usmjeren na informiranje potrošača o postojećim pravima i zaštitama koje već imaju kada kupuju digitalne proizvode.
Za pokretače kampanje to nije dovoljno.
No nisu ni iznenađeni. Iz Stop Killing Gamesa poručili su kako su ovakav scenarij očekivali te da su već pripremili alternativni plan. Sada žele kroz Europski parlament pokušati ubaciti ciljeve svoje kampanje u budući Digital Fairness Act, zakon koji je trenutno u fazi razvoja. Riječ je o inicijativi koja se bavi problemima poput manipulativnog dizajna aplikacija i igara, sustava koji potiču ovisnost te drugim praksama koje mogu štetiti potrošačima. Drugim riječima, Stop Killing Games pokušava pronaći novi put prema istom cilju. A taj cilj ostaje isti kao i od prvog dana: osigurati da kupljene igre ne nestanu zauvijek samo zato što je izdavač odlučio ugasiti servere.
Tema je posljednjih godina postala sve aktualnija kako su brojne online igre jednostavno prestale postojati nakon gašenja službene podrške. Igrači koji su ih kupili često više nisu imali nikakav način da im pristupe, čak ni u single-player segmentima.
Zbog toga je kampanja prikupila značajnu podršku među gamerima diljem svijeta.
U međuvremenu, određeni napredak ostvaren je izvan Europe. U Kaliforniji je nedavno prošao prijedlog zakona koji bi od izdavača zahtijevao da pri gašenju servera igračima ponude povrat novca ili alternativnu igrivu verziju proizvoda. No i taj prijedlog tek mora proći dodatne procedure prije nego što postane zakon.
Iako je odluka Europske komisije razočaranje za dio zajednice, teško ju je nazvati konačnim porazom. Borba za očuvanje digitalnih igara očito se nastavlja, samo na drugom frontu. A s obzirom na to koliko moderni gaming ovisi o online infrastrukturi, pitanje vlasništva nad kupljenim igrama vjerojatno će postajati sve važnije u godinama koje dolaze.
